Faze roditeljstva

Dečija kozmetika

Koji su to sastojci na deklaracijama dečijih kozmetičkih proizvoda koje bi trebalo izbegavati?

Dečija kozmetika

Deca imaju tanju, osetljiviju i propusniju kožu od odraslih. Stoga im hladno vreme šteti više, a njihovu kožu može nadražiti i previše hemikalija. Kreme za decu moraju imati što manje štetnih sastojaka, i mnogo onih koji hidriraju kožu. 

Dečje kreme su vrlo često jako, jako masne, jer bebama lojne žlezde u koži još nisu potpuno aktivne, koža ne luči masnoću pa ne može sama da se zaštiti. Ako imate suvu kožu, verovatno će vam baby kreme tipa Becutan, Pavlovićeva mast (na bazi parafina, naftnog derivata) povremeno i prijati, ali na duže staze mogu samo još više isušiti kožu. Zašto?
Zato jer joj ne osiguravaju potrebne negujuće sastojke. Zato jer parafin stvara zaštitni sloj na koži, štiti bebinu guzu od enzima iz stolice koji bi mogli nadražiti kožu, a ujedno sprečava izlazak znoja i sebuma. Bebama to ne smeta jer znoja i sebuma nemaju, ali masnoj i problematičnoj koži odrasle osobe će samo doneti probleme i uzrokovati više upala i začepljenih pora. Parafin je naftni derivat, kao i vazelin i petrolej, a postoje studije koje tvrde da su ti sastojci kancerogeni (izazivaju ili povećavaju mogućnost nastanka raka). Međutim, postoje i druga gledišta da je parafin poželjan sastojak u većini kozmetičkih proizvoda, naročito u kremama za decu  jer umiruje kožu i čuva vlagu.

Kreme ne bi trebalo da imaju ni parabene, posebno metil, etil i propylparaben. Danska je npr. potpuno zabranila parabene u dečjim kremama zbog njihove povezanosti s hormonalnim disbalansom i sumnje da izazivaju rak dojke. Parabeni služe kao konzervansi, sprečavaju njenu kontaminaciju bakterijama i produžavaju rok trajanja. Jako ih je teško izbeći u kozmetici.

Međutim, postoje i kod nas dečje kreme bez parabena, potrebno je samo pročitati deklaraciju. Posebna pažnja javnosti usmerena je na proizvode namenjene deci, stoga kreme za decu često ne sadrže sastojke za koje neki veruju da su opasni, pa pretpostavljamo da zato nemaju ni parabena. Zbog pomno biranih  sastojaka, dečje kreme koriste i odrasli osetljive kože.  

Dečje kupke bi trebalo da sadrže blage tenzide, nikako agresivni isušujući SLS ( sodium lauryl sulfate), koji se može videti na deklaraciji sastojaka mnogih dečjih kupki. Može jako nadražiti i teme i kožu tela. Takođe, treba izbegavati SLES (sodium laureth sulfate), koji je takođe agresivan i isušujući, a pored toga može biti kontaminiran i 1,4-dioksanom, dokazanim kancerogenom.
Johnsons baby šampon je sve do 2009. imao u sebi štetni sastojak, quaternium 15, koji otpušta formaldehid, dobro poznati kancerogen, a bio je reklamiran na sva zvona. Trebalo im je 4 godine da ga uklone.



 

Baby vlažne maramice često sadrže alkohol, sintetički dobijene mirise (fragrance, scent, linalool, limonene, citronellol, hexyl cinnamal, geraniol), koji mogu biti alergeni, dioksin, klor, bronopol. Baby kreme ne bi trebalo da sadrže BHA, acidi borici i ne bi smele biti naparfemisane. Parfemi u kozmetici često kriju ftalate koji su štetni za reproduktivno zdravlje, posebno muških beba, jer oponašaju delovanje ženskih hormona, uzrokuju malformacije na testisima i slabe plodnost .

Pasta za zube ne bi trebalo da sadrži fluorid, sve dok dete ne nauči da ispljune pastu.

Baby puder se ne preporučuje uopšte jer je opasan ako se udiše, može oštetiti bebina osetljiva pluća.

Što se krema za sunčanje tiče, bebe ispod 6 meseci starosti se nikako ne bi smele izlagati jakom suncu. Koža mora biti zaštićena odećom, a kreme za sunčanje u svom sastavu ne bi trebalo da imaju oxybenzone. Mineralni filteri poput cinkovog oksida i titanijum dioksida su zdraviji. Doduše, ostavljaju beli film na licu, ali deci to ne smeta.

 

Izvori: http://www.ewg.org/

           http://www.mrsanchelon.com